Coregonus lavaretus

Ozimica

Srebrni planktonojed dubokih, hladnih i bistrih jezera.

Ozimica je srebrnasta riba dubokih, hladnih i bistrih jezera koja se hrani planktonom – riba zbog koje čamci celog leta stoje nad alpskim i severnim jezerima. Plašljiva je, mekih usta i drži se u jatima na tačno određenoj dubini, pa traži finu opremu, sonar i strpljenje, a uzvraća nežnim ribolovom i jednom od najukusnijih slatkovodnih riba.

Sig · Renka · Koregon · Evropska ozimica · Jezerska ozimica · Bela ozimica

Ukratko

Naučni naziv
Coregonus lavaretus
Porodica
Salmonidae
Stanište
Slatka voda, Bočata voda
Uobičajena veličina
30–45 cm
Maksimalna veličina
73 cm · 10 kg
Ishrana
Hrani se planktonom
Najaktivnija
Zora, Dan, Sumrak
Mrest
novembar, decembar, januar
Najbolje tehnike pecanja
Plovak, Mušičarenje, Dubinsko, Feeder
Najbolji meseci
  1. jan
  2. feb
  3. mar
  4. apr
  5. maj
  6. jun
  7. jul
  8. avg
  9. sep
  10. okt
  11. nov
  12. dec

Kako je prepoznati

Vitka salmonidna riba nalik haringi, krupnih srebrnih krljušti, male glave i malih usta bez zuba, smeštenih ispod blago isturene njuške – znak ishrane planktonom. Leđa su plavosiva do zelenkasta, bokovi sjajno srebrni, a stomak beo; kao i svi salmonidi ima masno peraje, a rep je duboko usečen. Peraja su siva, ponekad tamnih ivica. Može se pomešati sa malom ozimicom, koja je sitnija i ima donju vilicu okrenutu nagore, i sa lipljenom, koji ima ogromno leđno peraje nalik jedru. Ozimice širom Evrope obrazuju mnoge lokalne rase koje se razlikuju po broju škržnih izraštaja, veličini i dubini na kojoj žive.

Gde živi

Ozimica živi u dubokim, hladnim i kiseonikom bogatim jezerima: predalpskim jezerima Austrije, Bavarske, Švajcarske i severne Italije, skandinavskim i baltičkim jezerima, planinskim akumulacijama i ponekoj velikoj sporoj reci; pojedine baltičke populacije ulaze u bočatu vodu. U našim vodama je praktično nema, pa je ribolovci iz Srbije najčešće sreću na putovanjima po alpskim jezerima. Pelagična je riba jata i prati oblake zooplanktona u otvorenoj vodi umesto da se drži strukture. Leti jata stoje na termoklini, često 8–25 m duboko, a u zoru i sumrak dižu se ka površini kada se izležu mušice; u proleće i jesen hrane se pliće i bliže obali. Pridneni oblici kupe larve komaraca iz mulja na 20–40 m. Voda toplija od 18–20 °C na površini samo ih gura dublje, pa je dubina, a ne mesto, prvo pitanje.

Sezona i ponašanje

Ozimica se mresti u kasnu jesen i zimu, obično od novembra do januara, na šljunkovitim plićacima ili nad dubokim dnom zavisno od rase, i većina zemalja je štiti zimskim lovostajem. Pecanje počinje kada se jezera zagreju u proleće, kada je riba plitko i gladna posle mresta; maj i jun su odlični. Tokom leta danju stoji duboko, a najbolji ribolov je u zoru i uveče kada se jata dižu da se hrane izleženim mušicama – kada je jezero mirno, izlasci na površinu liče na kišu. Septembar i oktobar donose intenzivno hranjenje pred mrest i najteže ribe godine. Udarci su čuveno nežni: blago podizanje, drhtaj ili iznenadno labavljenje najlona.

Tehnike pecanja

Klasična tehnika na alpskim jezerima je hegena: fini paternoster sistem od 3–5 sitnih nimfi na kratkim predvezima iznad vitkog olova, koji se peca vertikalno iz usidrenog ili sporo driftujućeg čamca kada sonar pokaže dubinu jata. Sistem se spusti do ribe, lagano podiže za širinu šake i pušta da tone; udarci dolaze u pauzi, a kontra je meko podizanje, nikad trzaj, jer se usta lako cepaju. Udarac se očitava preko mekog vrha štapa ili tankog plovka podešenog na tačnu dubinu. Tamo gde se ozimica hrani plitko, rade plovak sa crvićima ili larvama komaraca uz laganu primamu, lagani fider na akumulacijama i mušičarenje sitnim nimfama ili suvim mušicama u sumrak. Standard su osnovni najlon 0,12–0,16 mm i udice broj 12–18.

Hegena (sistem sa više nimfi) iz čamcaVertikalno pecanje mikro džigom ili kašikomPlovak sa crvićima ili larvama komaracaLagani fider na akumulacijamaMušičarenje nimfama i suvim mušicamaSporo vučenje sitnih varalica u proleće

Mamci i varalice

Ozimica jede zooplankton i larve komaraca, pa je sve sitno. Nimfe za hegenu dolaze u crvenoj, beloj, zelenoj, crnoj i svetlećoj varijanti, vezane na udicama 12–18, često sa sitnom perlom; boja i veličina znače više nego što većina ribolovaca očekuje, pa menjajte dok jedan predvez ne počne da radi. Od prirodnih mamaca standard su crvići, pinkiji, larve komaraca (krvavi crv) i sitne crvene gliste na tankim udicama, na dubini na kojoj sonar pokazuje jato. Mikro kašike i džigovi hvataju krupnije, grabljivije primerke. Primama treba da bude lagana i da stvara oblak, a ne teška i zasitna.

Nimfe za hegenu (udice 12–18)Larve komaraca (krvavi crv)Crvići i pinkijiSitne crvene glisteMikro kašike i džigoviSitne mušice tipa buzzerFina primama koja stvara oblak

Saveti s obale

  1. 01Prvo nađite dubinu: bez sonara pogađate, zato zabeležite pojas u kome se jato prikazuje i pecajte unutar njega.
  2. 02Podižite sistem polako i pustite ga da tone na zategnutom najlonu – gotovo svaki udarac dolazi u padu ili pauzi.
  3. 03Kontrirajte nežnim podizanjem štapa; usta ozimice su tanka kao papir i oštra kontra čupa udicu iz usta.
  4. 04Pecajte prva dva sata posle zore i poslednji sat pred mrak, kada se jata dižu ka površini.
  5. 05Menjajte boje nimfi dok jedan predvez ne počne da radi, a onda ceo sistem vežite u toj šari.
  6. 06Na letnjoj vrućini tražite termoklinu (često 10–20 m) umesto dna.
  7. 07Koristite meredov sa dugom drškom i držite ribu u vodi; dizanje ozimice na najlonu obično znači izgubljenu ribu.

Propisi

Ozimica je obično zaštićena zimskim lovostajem u vreme mresta i minimalnom lovnom merom, a na mnogim alpskim i severnim jezerima ograničen je i dnevni ulov ili broj udica dozvoljen na hegeni. Pravila se razlikuju po državama, regionima i pojedinačnim vodama, zato uvek proverite važeće propise za tačno jezero pre pecanja. Shoalmap u aplikaciji prikazuje lovostaj i minimalnu meru za svaku vodu.

Gde se peca Ozimica

Vode na kojima Shoalmap izveštaji navode vrstu Ozimica.

Pronađi vode sa vrstom Ozimica u blizini

Srodne vrste

Česta pitanja

Šta je hegena?

Hegena je fini paternoster sistem od tri do pet sitnih nimfi vezanih na kratkim predvezima iznad vitkog olova, razvijen na alpskim jezerima za ozimicu. Peca se vertikalno iz čamca na dubini na kojoj sonar pokazuje jato, sporim podizanjem i spuštanjem, uz meku kontru.

Kada je najbolje vreme za pecanje ozimice?

Proleće i rano leto, kada se riba posle mresta hrani plitko, i septembar i oktobar pred mrest. U toku dana najbolji su zora i sumrak; leti jata danju stoje duboko, a uveče se dižu da se hrane izleženim mušicama.

Koliko ozimica može da naraste?

Većina ozimica koje ribolovci love ima 30–45 cm i manje od kilograma. Ribe od 50–60 cm su izuzetne, a najkrupniji jezerski oblici navode se sa preko 70 cm i oko 10 kg.

Da li je ozimica salmonid?

Da. Ozimice pripadaju porodici Salmonidae, potporodici Coregoninae, i imaju masno peraje tipično za pastrmke i zlatovčice. Za razliku od pastrmki hrane se planktonom, imaju mala usta bez zuba i obrazuju mnoge lokalne rase širom Evrope.

Da li je ozimica dobra za jelo?

Izvrsna je – ozimica je cenjena riba na trpezi u alpskim i skandinavskim zemljama, nežnog, belog mesa sitnih listića, koje se često dimi. Pre nego što zadržite ribu, proverite minimalnu meru i dnevnu kvotu na toj vodi.

Ozimica u tvojoj blizini

Shoalmap pretražuje svaku vodu sa izveštajem oko tebe za vrstu Ozimica, ocenjuje današnje šanse za ulov i prikazuje lovostaj i minimalnu dimenziju koji važe.

Pretraži vode: Ozimica

Informacije o ribolovu sastavljene su iz javnih izvora i istraživanja uz pomoć veštačke inteligencije i samo su okvirne. Pre pecanja uvek proveri aktuelne lokalne propise.

Ova stranica na drugim jezicima: English · Deutsch · Magyar